본문 바로가기

2026 KOICA 청년중기봉사단/아시아 동티모르

[Ekipa Timor-Leste 2] Ami hetan pasadu KOICA Juventude Voluntáriu! 🤫💖Dikas hotu-hotu kona-ba aplikasaun no entrevista 🍯Se ita hanesan ne’e, tenki aplika!

Bondia 🥰

Ami mak ekipa Timor-Leste 2 "I ❤️ MY HOME",
voluntáriu sira husi programa KOICA Juventude Voluntáriu 2025–2027 (Ásia)
ne’ebé agora dadaun servisu iha Timor-Leste 🙂

Agora ami rona katak programa ne’e sei hili fali kandidatu foun ba batch tuir mai!

Tanba ne’e, ami prepara ona
👉 dikas (tips) importante husi ami nia ekipa
atu ajuda ita sira atu hetan pasadu 😆🍯

 

❓Q1. Ita bele hatete ita nia an (self-introduction) badak?

Margit:
Bondia! Hau naran Margit Kim Minseo, sekretária husi ekipa TL 2 "I ❤️ MY HOME" 😆

Domingos:
Bondia. Hau Domingos Kim Dongchan, voluntáriu KOICA iha Timor-Leste, ekipa 2.

Jane:
Bondia! Hau Jane, Jang Juhyun. Depois husik servisu, agora halo voluntáriu iha TL.

Lucia:
Bondia! Hau Lucia, I Gaeun, membru ki’ik liu iha ekipa 🙌

Beruang:
Bondia! Hau Kim Youngin (Beruang), líder husi ekipa TL 2.

Angelina:
Bondia! Hau Lee Haein, fonte energia iha ekipa TL 2 😆

 

❓Q2. Tanba sá mak ita hakarak aplika ba ‘KOICA Juventude Voluntáriu’? 🤔

Margit:
Hau estuda Relasaun Internasionál, no hau iha interese boot iha kooperasaun dezenvolvimentu internasionál. Tanba ne’e, objetivu primeiru iha hau nia vida universitaria mak partisipa iha KOICA Jovem Voluntáriu Médiu Prazu. No mos atu sai husi hau nia comfort zone no buka hau nia visaun, hau deside atu aplika.

Domingos:
Fatin ida hau sorte boot, tinan rua liubá hau ba Ruanda ho programa voluntáriu ida hanesan ne’e. Memória husi tempu ne’ebá diak tebes no valór tebes, tanba ne’e hau aplika fali. Maski hau servisu ona no idade mos boot liu, maibé liu husi esperiénsia ne’e hau aprende barak no mos hetan dezenvolvimentu. Agora hau aplika hamutuk ho hau nia kaben.

Jane:
Depois de hau husik servisu, hau hakarak halo voluntáriu iha rai liur. Tanba hau iha esperiénsia iha área edukasaun, hau naturalmente aplika ba voluntáriu edukasaun.

Lucia:
Hau iha interese iha atividade voluntáriu iha rai liur, liu-liu iha área edukasaun, tanba ne’e hau aplika.

Beruang:
Durante hau nia moris, hau sempre hanoin atu tenta ba voluntáriu iha rai liur. Amigu ida fó hatene hau kona-ba programa ida ne’e, entaun hau aplika.

Angelina:
Hau hakarak esperiénsia diretamente servisu ne’ebé iha signifikadu, atu ajuda ema moris ho dignidade hanesan ema. No mos, liu husi voluntáriu, hau hakarak sente kontenti ho labarik sira no hetan mos relaxamentu iha natureza. (Agora hau mai ona, hau sente hau nia moris liu kontenti liu tempu iha Korea.)

❓Q3. Ita nia forsa saida mak ajuda ita hetan pasadu?

Margit:
Maski hau la hatene kona-ba kompetisaun ne’ebé makas, hau hanoin hau nia forsa mak vontade boot no paixão ba voluntáriu. Hau hakarak liu atu tama programa ne’e, entaun hau uza hau nia esperiénsia voluntáriu husi tempu eskola sekundária atu hatudu hau nia vontade.

Domingos:
Hau hanoin hau nia esperiénsia moris iha aldeia mak hau nia forsa. Tanba ne’e, hau bele adapta diak maski iha insetu ka ambiente ne’ebé la komfortavel. Hau esplika pontu ida ne’e positivamente, no hanoin katak sira haree hau nu’udar ema ne’ebé bele adapta diak iha rai liur.

Jane:
Hau hanoin katak sira haree diak hau nia esperiénsia oioin, moris iha área rural, bele toka instrumentu músika, no adaptasaun diak.

Lucia:
Hau iha esperiénsia taekwondo, no maski hau nia esperiénsia seidauk barak, hau hatudu katak hau sei halo buat hotu ho esforsu boot.

Beruang:
Hau nia forsa mak atitude positivu no hau bele pensa lalais (esperte).

Angelina:
Adaptasaun diak, diligénsia, perseveransa no paixão atu kompleta buat to’o remata.

 

❓Q4. Ita nia dikas ba dokumentu no entrevista? (tips)

Margit:

Hau halo entrevista online, no loos hau la halo diak 😭 hau prepara la sufisiente no hahú ko’alia sala. Maibé hau nia vontade boot no preparasaun kona-ba nasaun destino salva hau 👍 Maski ita sala ko’alia, importante atu ko’alia ho konfiansa no halo peskiza kona-ba nasaun. Esperiénsia vida iha grupo mos ajuda.

 

 

 

 Domingos:

Tanba ita sei moris hamutuk durante fulan 4 iha ambiente foun, hau enfatiza equipa no adaptasaun. Hau hatete katak hau bele adapta iha situasaun hotu no bele halo relasaun diak ho ema sira.



Jane:
Hau sente nervozu tebes, maibé hau hanoin “se la hili hau, sei hili sé?” 😄 Entaun hau mostra hau nia forsa. Dica ida mak mistura umor ho ita nia forsa bainhira ko’alia.

 

Lucia:
Entrevista mak importante liu atitude! Peskiza kona-ba nasaun no iha konfiansa, ne’e mak chave. (Hau mos aplika hamutuk ho amiga no agora ami moris kontenti iha Timor-Leste 😄)

Beruang:
Estuda kona-ba programa no nasaun antes entrevista, no responde ho konfiansa.

Angelina:
Importante atu memoriza introdusaun an rasik no ko’alia naturalmente. Mantén konfiansa no mentalidade forte. Fokus ba ita nia forsa, la’ós fraqueza. Hatudu interese loos ba dezenvolvimentu internasionál no voluntáriu.

 

❓Q5. Pergunta sira iha entrevista saida mak ita lembra?

Margit:
Ita hakarak halo atividade saida iha nasaun destino?

Domingos:
Favór introdús an.
Oinsá ita lida ho stress?
Ita nia forsa saida?

Jane:
“Ba ita, voluntáriu mak saida?”
“Se iha membru ida la halo servisu diak, ita sei halo saida?”

Lucia:
Pergunta kona-ba “botão sensível” (buat ne’ebé fasil halo ita nervozu).

Beruang:
Ita hatene saida kona-ba nasaun ne’ebé ita aplika?

Angelina:
Saida mak ita nia “trigger” (buat ne’ebé fasil halo ita nervozu)?
Favor esplika badak kona-ba politika Timor-Leste.

❓Q6. Ita rekomenda ema hanesan oinsá atu aplika?

Margit:
Rekomenda ba ema ne’ebé bele halo relasaun diak ho ekipa no komunidade lokal. Tanba moris iha grupo, personalidade fleksível importante. Maski la iha abilidade espesial, paixão ba labarik sira suficiente ona.

Domingos:
La presiza abilidade espesial. Iha ne’e ita sei aprende barak. Ita gosta labarik sira? Ita hakarak esperiénsia foun? Ne’e deit ona mak abilidade importante. Hau mos la’ós husi área sosial, hau husi engenharia.

Jane:
Ema ne’ebé kreativu, gosta desafio, adaptasaun diak no iha relasaun diak ho ema seluk, tenta!

Lucia:
Ema ne’ebé iha relasaun diak, adaptasaun diak, no gosta labarik sira, hau rekomenda.

Beruang:
Ema ne’ebé gosta moris iha aldeia no sente kontenti bainhira ajuda ema seluk.

Angelina:
Ema ne’ebé gosta planeia no implementa atividade, gosta halo relasaun ho ema, gosta labarik sira, no gosta natureza no moris iha área rural.